Çatalhöyük je jedan od najpoznatijih svijetskih arheoloških lokaliteta. Datira se u neolitik, a prije 9 000 godina bio je najveća naseobina i brojao je cca 8 000 ljudi. Nastao je u plodnom području Anadolije, pogodnom za uzgoj žitarica, stoke, a jednako tako i za lov i sakupljanje plodova.
Kuće su gradili od cigla koje su sušili na suncu, a zatim su zidove i podove premazivali ilovačom. Komunikacija se odvijala preko ravnih krovova uz pomoć ljestvi, jer sve kuće nisu bile jednake visine.
Kuće su zbog toga građene, blizu jedna drugoj.
Krovovi izgledaju poput platoa i imaju otvore za prolaz.
Dnevne aktivnosti su se odvijela na krovovima jednako kao i u samim kućama.
Uski prolazi između kuća podsijećaju na ulice, ali to nisu bili. Služili su za odlaganje otpada iz kuća, a drugi nešto širi za čuvanje koza i ovaca.
Kuće su iznutra ukrašavane zidnim slikama i reljefima s prikazima rituala, pejzaža, životinja i geometrijskih motiva.
Nakon cca 1400 godina kontinuiranog života na jednom mjestu, naseobina je premještena u neposrednu blizinu nešto zapadnije.
Na mjestu napuštene neolitičke naseobine arheolozi su pronašli kasnije helenističke, rimske i bizantinske, ali i recentne slojeve.
Çatalhöyük je bio vrlo organizirana naseobina, gotovo kao jedan grad. Međutim, nije utvrđeno da je postojao centralni sistem niti su pronađene ceremonijalne ni javne zgrade ili prostori .
Ovakva arhitektura izgledom bi mogla sugerirati obrambenu funkciju (otvori samo na krovovima kuća), međutim u 1400 godina života na Çatalhöyüku nije potvrđena niti jedna bitka ili napad.
Vjerojatnije je objašnjenje da su gradili ovakve kuće kako bi bili blizu dušama svojih predaka, jer su posvuda pronađeni ukopi u podovima kuća.
Ovakva arhitektura izgledom bi mogla sugerirati obrambenu funkciju (otvori samo na krovovima kuća), međutim u 1400 godina života na Çatalhöyüku nije potvrđena niti jedna bitka ili napad.
Vjerojatnije je objašnjenje da su gradili ovakve kuće kako bi bili blizu dušama svojih predaka, jer su posvuda pronađeni ukopi u podovima kuća.
Danas na ovom lokalitetu rade internacionalni timovi arheologa. Njihov je cilj da što bolje shvate način života naselja i njegovih stanovnika, da konzerviraju nalaze i prezentiraju ih javnosti.
(Autorica teksta je informacije o lokalitetu preuzela sa informativnih panova, koji su izloženi u centru za posjetitelje na lokalitetu).
Nema komentara:
Objavi komentar