četvrtak, 16. prosinca 2010.

Izložba o antičkom mramornom stolu iz triklinija Dioklecijanove palače

Ivana Tadinac-predsjednica udruge Društvo prijatelja muzeja Split
Društvo prijatelja muzeja Split osnovano je sa ciljem da se stvori veza između obrazovnih institucija  i ustanova u kulturi. Na prvom mjestu su studenti i poboljšanje kvalitete studiranja, odnosno njihove edukacije. Povezivanjem obrazovnih institucija  i ustanova u kulturi, uvelike bi se poboljšala kvaliteta muzejske ponude, te bi se na taj način  privuklo građane u muzeje i galerije.
Cilj ovog projekta je napraviti izložbu o antičkom mramornom stolu (mensa) iz podruma Dioklecijanove palače u Splitu. Na taj način menza bi dobila primjereniju prezentaciju i bila valorizirana kako to ovakav arheološki nalaz i zaslužuje. Naime, radi se o cjelovitom, dobro očuvanom i značajnom nalazu budući da su slični stolovi za blagovanje iz tog razdoblja rijetkost, te su uglavnom poznati po likovnim reprodukcijama antičkih triklinija.
Konzervatorskim očevidom arheologa Konzervatorskog odjela u Splitu 30. listopada 2007. pokrenuto je rješavanje problema mramornog antičkog stola (mensa) koji je pronađen u istraživanjima supstrukcija Dioklecijanove palače 1994. god.  Suradnjom nadležnih institucija (Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, Služba za kulturu grada Splita i Muzej grada Splita) ostvarili su se uvjeti, da se menza pohrani u Muzeju grada Splita te pošalje na restauraciju. Nakon restauracije i konzervacije koju su obavili stručni djelatnici HRZ-a, mramorni antički stol uvršten je u Zbirku kamenih spomenika Muzeja grada Splita, te je izložen u jednoj od prostorija Muzeja.
Projekt je zamišljen tako da studenti naprave izložbu pod vodstvom članova udruge Društvo prijatelja muzeja Split  uz stručnu suradnju kustosa Muzeja grada Splita. Izložba bi bila postavljena u prostoriji Muzeja grada Splita u kojoj se danas čuva menza. Ovaj projekt predviđa da izložba bude informativna, edukativna i privlačna kako građanima Splita, tako i turistima. Osim stručnih članova Udruge u izradi ovog projekta svoj doprinos bi dali i djelatnici HRZ-a, u vidu dokumentarnih fotografija i informacija vezanih za restauraciju i konzervaciju  menze, kao i Kate Marasović iz Urbanističkog zavoda Dalmacije. Mr. Ivana Ožanić iz Instituta za arheologiju u Zagrebu sudjeluje u radu sa studentima kao stručnjak za rimsku hranu. Ona će također u suradnji s profesorima organizirati radionice za učenike 1. Gimnazije u Splitu na temu rimske kuhinje i rimskih igara.

 Čitav projekt prepoznat je od Grada Splita i Odsjeka za staru gradsku jezgru koji priprema izložbu o novim radovima i istraživanjima u podrumima Dioklecijanove palače. Izložba o menzi tako je postala dio velike izložbe koju Grad Split priprema u suradnji sa Muzejem grada Splita, arheologinjom Blanšom Maljković koja je vodila istraživanja u hodniku A podruma Dioklecijanove palače i djelatnicima tvrtke Neir d.o.o. odgovornima za restauraciju i konzervaciju nalaza te za dokumentaciju radova.
Na ovaj način mramorni antički stol (mensa) dobit će  primjereniju prezentaciju i biti će  valoriziran, kako to ovakav arheološki nalaz i zaslužuje. U projekt su posredstvom udruge Društvo prijatelja muzeja Split uključeni  studenti Sveučilišta u Splitu (studenti Filozofskog fakulteta, povijesti umjetnosti) i UMAS-a. Na taj način biti će ostvarena suradnja ustanova u kulturi i obrazovnih institucija, a studenti će imati priliku educirati se kroz praktičan i zanimljiv rad u muzeju na izvornom spomeniku.
Projekt će biti objavljen u časopisu IN SITU http://www.e-insitu.com/ (časopis studenata restauracije i konzervacije  UMAS-a), te u Sveučilišnom glasilu UNIVERSITAS, koji izlazi jednom mjesečno kao podlistak Slobodne Dalmacije, te na website Facebook Udruge - Društvo prijatelja muzeja Split, kao i na ovom blogu.

ponedjeljak, 13. prosinca 2010.

Prijatelji muzeja u posjetu Zoološkom vrtu u Zagrebu















Zoološki vrt u Zagrebu oduševljava svoje posjetitelje velikim brojem životinjskih vrsta, predivnom prirodom i dobrim uvjetima u kojima se životinje nalaze. Zanimljivo je to što su barijere koje se postavljaju između  životinja i ljudi minimalne, ali opet učinkovite. Gotovo da i nema visokih metalnih ograda i kaveza osim na mjestima gdje je to uistinu neophodno.
Ono što je privuklo pažnju prijatelja muzeja je edukativni pristup koji je zastupljen u ovom zoološkom vrtu.

Tako na svakom koraku možete dobiti informacije o životinjama koje vidite, od objašnjenja samog imena životinjske vrste do informacija o  njihovom ponašanju, razmnožavanju, mladuncima…















Negdje na pola šetnje zoološkim vrtom dolazite do edukacijskog centra u kojem možete dobiti dodatne informacije i pogledati jednu jako zanimljivu i vrlo živu kuću.






























Kuća je uređena na način da u njoj žive sve životinjske vrste koje se inače rado nastanjuju u našim kućama i stanovima, gdje se goste na policama s hranom i gnijezde u našim potkrovljima.



















Ovakav pristup educira najmlađe o živom svijetu koji ih okružuje, ali i izaziva senzibilitet prema takvoj vrsti sustanara.



















U polutami kuće možemo vidjeti žohare, larve te naučiti ponešto o grinjama, komarcima, stjenicama ili o tome kako pauk plete mrežu.
 














Ako vam se posreći možete ugledati miša, koji će jednako radoznalo gledati vas. Također možete zaviriti u škrinju u kojoj se sklanjaju kukuvije.















Nakon što smo istražili kuću nastavljamo šetnju dalje zoološkim vrtom. Negdje na pola šetnje dolazimo do tog divnog stvorenja: čovjeka!















Tu smo pozvani da kročimo stazom savjesti...














...i odaberemo...















...svoj kavez...















Kako dalje? Što je Vaš izbor?

ponedjeljak, 6. prosinca 2010.

KAKO POKRITI/OTKRITI ARHEOLOŠKI LOKALITET



















Arheološka istraživanja na rimskom forumu početkom 19.st. rezultirala su između ostalog pronalaskom  poznatih arheoloških  nalaza koji prethode rimskom forumu (Lapis Niger). Zbog zaštite arheoloških nalaza istraživanja su se izvodila ispod pokrova koji je stajao na stupovima od lijevanog željeza, a nadzirao ih je  Giacomo Boni.



















Na kraju 50-ih godina dovršena su iskopavanja koja je vodio Pietro Romanelli. Nakon dovršetka istraživanja lokalitet je dao zaštititi na način da je prekriven armirano-betonskom pločom. Važni nalazi iz arhajskog i republikanskog doba između kojih je i Comitium (središte rimskog političkog života) ostali su  nedostupni  javnosti.


Projekt prezentacije ovog dijela arheološkog lokaliteta, predvidio je uklanjanje armirano-betonske ploče, uz postavljanje adekvatne zaštite iznad kulturnog dobra, koja pokriva vrijedne nalaze, a istovremeno ne ometa pogled na lokalitet. U cilju definitivne sistematizacije arheološkog područja projektiran je pokrov koji vizualno ne degradira ostale strukture u neposrednoj blizini. Radovi uklanjanja armirano-betonske ploče kao i temeljenje nosive konstrukcije pokrova prezentirani su na informativnim panoima. Sve se radi na način da je posjetiocima omogućeno vidjeti izvođenje radova uz njihovu maksimalnu zaštitu. Pokrov će istovremeno pokrivati i otkrivati lokalitet upravo onoliko koliko je potrebno.